Američki predsednik Donald Tramp izazvao je snažne reakcije nakon što je na Božić objavio da su Sjedinjene Američke Države izvele vazdušne udare u Nigeriji. Odluka je usledila posle višenedeljnih optužbi da nigerijska vlada ne uspeva da zaštiti hrišćane od nasilja ekstremističkih grupa.
Napadi su, prema navodima američke administracije, bili usmereni na militante Islamske države koji deluju na severu zemlje i koji su odgovorni za masovna ubistva civila.
Šta je Tramp rekao o napadima?
U zvaničnom saopštenju, Tramp je naveo da su mete bili pripadnici Islamske države koji su, kako je rekao, „brutalno ubijali nevine hrišćane na nivou kakav nije viđen decenijama, pa čak ni vekovima“.
Pentagon je potvrdio da su udari izvedeni u saradnji sa nigerijskim vlastima, uz prethodno odobrenje vlade u Abudži. Nigerijsko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je saradnja obuhvatala razmenu obaveštajnih podataka i stratešku koordinaciju.
Zašto je Tramp fokusiran baš na Nigeriju?
Tvrdnje o progonu hrišćana u Nigeriji već godinama kruže američkom političkom scenom, naročito među konzervativnim i evangelističkim krugovima. Delovi američke desnice smatraju da nigerijske vlasti ne čine dovoljno kako bi zaštitile verske manjine.
Republikanski senator Ted Kruz ranije je pozvao na uvođenje sankcija nigerijskim zvaničnicima koje optužuje da „olakšavaju nasilje nad hrišćanima i drugim verskim manjinama“.
Za Trampovu političku bazu, posebno evangelističke hrišćane, pitanje zaštite hrišćana u inostranstvu predstavlja snažan emotivni i politički motiv.
Nigerija kao „zemlja od posebne zabrinutosti“
Ranije ove godine Trampova administracija proglasila je Nigeriju „zemljom od posebne zabrinutosti“ prema Zakonu o međunarodnim verskim slobodama. Odluka je doneta nakon intenzivnog lobiranja američkih zakonodavaca i konzervativnih hrišćanskih organizacija.
Ubrzo potom, Pentagon je dobio nalog da razmotri mogućnost vojne akcije. Tramp je tada poručio da bi mogao da reaguje silom ukoliko nigerijska vlada nastavi da „dozvoljava ubijanje hrišćana“.
Da li u Nigeriji zaista postoji verski progon?
Nigerija je zvanično sekularna država i jedna od verski najraznovrsnijih zemalja Afrike. Oko 53 odsto stanovništva čine muslimani, dok je oko 45 odsto hrišćana, a manji deo praktikuje tradicionalne afričke religije.
Iako nasilje nad hrišćanima postoji i često dobija međunarodnu pažnju, većina analitičara upozorava da se ne može svesti isključivo na verski progon. Sukobi su često povezani sa borbom za zemlju, vodu i resurse, kao i sa etničkim tenzijama.
Na primer, sukobi između nomadskih stočara muslimana i pretežno hrišćanskih poljoprivrednih zajednica imaju duboke ekonomske i ekološke uzroke. Otmice sveštenika, prema mišljenju stručnjaka, češće su motivisane otkupninama nego verskom mržnjom.
Kako reaguje nigerijska vlada?
Nigerijske vlasti pozdravile su vojnu saradnju sa SAD, ali su izbegle da udare povežu sa pitanjem progona hrišćana.
„Terorističko nasilje, bilo da pogađa hrišćane, muslimane ili druge zajednice, predstavlja napad na vrednosti Nigerije i međunarodni mir“, navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova.
Predsednik Nigerije Bola Ahmed Tinubu ranije je izjavio da predstavljanje zemlje kao verski netolerantne ne odražava stvarnost i da ustav garantuje slobodu veroispovesti svim građanima.
Bezbednosna kriza koja traje godinama
Nigerija se već deceniju i po suočava sa ozbiljnom bezbednosnom krizom. Na severoistoku zemlje Boko Haram i njegove frakcije, uključujući Islamsku državu Zapadne Afrike, vode pobunu od 2009. godine. Posledice su desetine hiljada mrtvih i milioni raseljenih.
Istovremeno, na severozapadu deluju teško naoružane kriminalne grupe koje sprovode masovne otmice i napade, pogađajući i muslimanske i hrišćanske zajednice.
