Neposredno uz obalu Južne Amerike, u južnom Atlantiku, odvija se ribolovna aktivnost razmera koje sve češće izazivaju zabrinutost stručnjaka, ekologa i međunarodnih organizacija. Ogromna industrijska ribarska flota, dominantno kineskog porekla, okuplja se svake godine tik izvan argentinske isključive ekonomske zone, u oblasti poznatoj kao Milja 201.
Razmere ove flote su takve da se, zahvaljujući intenzivnoj upotrebi jakih svetala tokom noćnog ribolova, jasno uočava čak i na satelitskim snimcima iz svemira, nalik plutajućem gradu na otvorenom moru.
Argentinska obalska straža: „Ekološki problem ogromnih razmera“
U kontrolnom centru u Buenos Ajresu, pripadnici argentinske obalske straže u realnom vremenu prate kretanje stotina brodova koji operišu neposredno van nacionalne jurisdikcije.
– Svake godine, tokom pet ili šest meseci, strana flota dolazi iz azijskih zemalja i sa severa Atlantika. To stvara ozbiljan ekološki problem – izjavio je komandant Mauricio Lopez iz sektora za nadzor.
Iako Argentina ima potpunu kontrolu unutar svoje isključive ekonomske zone, prostor odmah iza nje ostaje pravno sivilo, bez jasnih međunarodnih kvota i efikasnog nadzora.
Neregulisani lov lignji i pretnja ekosistemu
Prema podacima organizacije Environmental Justice Foundation (EJF), područje Milje 201 predstavlja jedno od najvećih neregulisanih lovišta lignji na svetu. Stručnjaci upozoravaju da intenzivan i neprekidan ribolov ugrožava prirodni jednogodišnji ciklus ove vrste.
– Kada imate toliki broj brodova koji neprekidno love bez nadzora, prirodna obnova populacije postaje nemoguća – upozorava poručnica Magali Bobinac, biološkinja argentinske obalske straže.
Lignje imaju ključnu ulogu u morskom lancu ishrane. Njihov nestanak mogao bi da ugrozi kitove, delfine, foke, morske ptice, ali i komercijalno važne vrste poput tune i oslića.
Dominacija kineske flote i nagli rast aktivnosti
Prema istraživanju EJF-a:
- oko 75 odsto brodova za lov lignji na otvorenom moru dolazi iz Kine,
- značajan deo flote čine i brodovi iz Tajvana i Južne Koreje,
- ukupan broj sati ribolova porastao je za 65 odsto između 2019. i 2024. godine,
- kineska flota beleži rast aktivnosti od čak 85 odsto u istom periodu.
Stručnjaci upozoravaju da ovakav tempo eksploatacije može dovesti do dugoročnog kolapsa morskog biodiverziteta u južnom Atlantiku.
Optužbe za okrutnost i zlostavljanje životinja
Istraga EJF-a ukazuje i na zabrinjavajuće prakse na pojedinim brodovima. Svedočenja članova posada govore o namernom ubijanju morskih sisara, uključujući foke, kao i o nehumanom postupanju prema zaštićenim vrstama.
Organizacija navodi da su ovakvi slučajevi prijavljeni na velikom broju brodova, posebno onih koji love lignje industrijskim metodama.
„Gašenje svetla“ i izbegavanje kontrole
Argentinska obalska straža navodi da mnogi brodovi namerno isključuju identifikacione sisteme, praksu poznatu kao „gašenje svetla“, kako bi izbegli praćenje i identifikaciju.
– Izvan naše isključive ekonomske zone nemamo pravni osnov da se ukrcamo na brodove ili izvršimo inspekciju – ističe pravnica Lusijana De Santis.
Kršenja radničkih prava na otvorenom moru
Poseban problem predstavljaju uslovi rada posada. Prema svedočenjima prikupljenim tokom istrage, radnici su često izloženi:
- fizičkom i psihičkom nasilju,
- oduzimanju zarade,
- dugim radnim satima bez odmora,
- sistemima dužničke zavisnosti koji ih praktično zarobljavaju na moru.
Veliki deo ulova iz ovih voda završava na tržištima Evropske unije, Ujedinjenog Kraljevstva i Severne Amerike, što dodatno otvara pitanje odgovornosti globalnih lanaca snabdevanja.
Pozivi na međunarodnu reakciju
EJF i drugi stručnjaci pozivaju na:
- strožu kontrolu ribolova van nacionalnih voda,
- zabranu uvoza proizvoda povezanih sa ilegalnim praksama,
- uspostavljanje globalnog sistema transparentnosti u ribarstvu.
– Bez hitne međunarodne reakcije, idemo ka ozbiljnoj ekološkoj i humanitarnoj krizi – upozorava osnivač EJF-a Stiv Trent.
Kineske diplomatske misije do sada nisu zvanično komentarisale ove navode.
