Izjava bivšeg švedskog premijera i nekadašnjeg ministra spoljnih poslova Karla Bilta izazvala je snažne reakcije međunarodne javnosti. On je ocenio da postoji realna mogućnost da Sjedinjene Američke Države u narednih šest meseci upotrebe silu protiv Danske, kako bi ostvarile kontrolu nad Grenlandom, autonomnom teritorijom u sastavu Danskog kraljevstva.
Bilt je reagovao na najnovije poruke iz Vašingtona, koje se odnose na strateški značaj Grenlanda i njegovu budućnost.
Oštra poruka iz Vašingtona podigla tenzije
Povod za ovakvu ocenu bila je izjava Stivena Milera, jednog od glavnih savetnika američkog predsednika Donalda Trampa. Miler je naveo da Grenland „s pravom pripada SAD“ i da američka administracija ima mogućnost da preuzme kontrolu nad ovom teritorijom.
Karl Bilt je na društvenim mrežama poručio da su poruke iz Bele kuće sve konkretnije i da se pretnje više ne mogu tumačiti samo kao politička retorika.
Prema njegovim rečima, sve ukazuje na scenario u kojem bi SAD mogle posegnuti za „brutalnom silom“, što bi predstavljalo presedan u odnosima među saveznicima.
Savetnik Trampa: „Svetom vlada moć“
Stiven Miler je u izjavi za američke medije naglasio da, prema njegovom mišljenju, niko ne bi vojno reagovao u slučaju američkog poteza prema Grenlandu. Izjavio je da međunarodne odnose oblikuju snaga i moć, a ne formalni principi.
Ovakav stav dodatno je produbio zabrinutost u evropskim političkim krugovima, naročito u Danskoj, koja Grenland smatra neodvojivim delom svog državnog poretka.
Plan SAD: sporazum o slobodnom pridruživanju Grenlanda
Prema pisanju britanskog „Ekonomista“, u Vašingtonu se razmatra mogućnost da se Grenlandu ponudi Sporazum o slobodnom pridruživanju (COFA), model koji SAD već primenjuju sa pojedinim ostrvskim državama u Tihom okeanu.
Takav sporazum bi omogućio:
- prošireno američko vojno i bezbednosno prisustvo,
- ekskluzivan pristup teritorijalnim vodama i vazdušnom prostoru,
- dugoročne bezbednosne garancije,
- ekonomsku i finansijsku podršku.
Danska se ovakvom scenariju otvoreno protivi, navodeći da se američka vojna baza već nalazi na Grenlandu i da svako dodatno jačanje prisustva zahteva saglasnost Kopenhagena.
Direktni kontakti bez Danske – bez uspeha
Prema dostupnim informacijama, američki zvaničnici su pokušali da ostvare direktne kontakte sa vlastima Grenlanda, zaobilazeći dansku vladu. Ti pokušaji, međutim, do sada nisu dali rezultate.
Danska premijerka Mete Frederiksen ocenila je da izjave američkog predsednika treba shvatiti krajnje ozbiljno. Ona je upozorila da bi svaki pokušaj nasilnog preuzimanja Grenlanda značio kraj NATO saveza i ozbiljno urušavanje globalnog bezbednosnog poretka.
Ekonomski pritisci dodatno komplikuju situaciju
U isto vreme, Danska narodna banka upozorila je na pogoršanje ekonomske situacije na Grenlandu. Prema njihovoj proceni:
- privredni rast je slab,
- javne finansije su pod pritiskom,
- likvidnost trezora pala je na nizak nivo tokom 2025. godine.
Uz to, stanovništvo Grenlanda, koje broji manje od 57.000 ljudi, ubrzano stari i opada, a procene govore da bi broj stanovnika mogao pasti za 20 odsto do 2050. godine.
Geopolitička kriza na vidiku?
U širem političkom kontekstu, upozorenja ekonomskih institucija i sve oštrija retorika iz Vašingtona dodatno podgrevaju strahove od velike geopolitičke krize. Dansko rukovodstvo poručuje da neće prihvatiti pretnje i da Grenland nije tema o kojoj se može odlučivati jednostrano.
